Povratak PDF

Mobilna detencija

Balkanski koridor, koji je u jesen 2015. godine uspostavljen u odgovoru na dugo migracijsko ljeto  i autonomno masovno kretanje izbjeglica od Grčke prema središtu Europe, od Hrvatske dalje prema zapadu, funkcionirao je ne samo kao jedan od oblika "upravljanja kretanjem kroz kretanje" (Tazzioli 2020) nego i kao posebna vrsta detencije. Od početka preusmjeravanja kretanja na Hrvatsku, a posebice s otvaranjem kampa u Slavonskom Brodu i uspostavom posebne prometne linije od Šida u Srbiji do Dobove u Sloveniji i dalje prema Austriji (Lunaček Brumen i Meh 2016; Hameršak i Pleše 2017; Roth et al. 2020), masovno migrantsko kretanje izolira se u odnosu na okolni teritorij  te mu se od Srbije više nije moglo samostalno pridružiti, niti ga se moglo napustiti osim u izvanrednim slučajevima (zbog hospitalizacije, podnošenja zahtjeva za azil i sl.). Stoga se zapadna dionica koridora ponekad opisuje i kao  mobilna detencija koja se sastojala, s jedne strane, od zaključanih vlakova, autobusa i kolona koje je pratila i usmjeravala policija uz asistenciju humanitarnih aktera te, s druge, od novouspostavljenih tranzitnih kampova u kojima se provodila registracija izbjeglica, koja je ponekad uključivala i profilaciju  (Hameršak i Pleše 2017: 23). Poput mnogih drugih elemenata koridora, detencija o kojoj je riječ nije imala uporište u nacionalnim, ni međunarodnim pravnim okvirima (Kogovšek Šalamon 2016: 44-47), a moguće ju je razumjeti i kao specifičan mobilno-linijski tip interiorizirane granice europskog režima migracija (Hameršak i Pleše 2017: 15). 

Zimski prihvatno-tranzitni centar u Slavonskom Brodu, 1. 3. 2016. Foto: Marijana Hameršak

5. 3. 2022.

Literatura

Hameršak, Marijana i Iva Pleše. 2017. "Zarobljeni u kretanju. O hrvatskoj dionici balkanskog koridora“. U Kamp, koridor, granica. Studije izbjeglištva u suvremenom hrvatskom kontekstu. Emina Bužinkić i Marijana Hameršak, ur. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Centar za mirovne studije, Fakultet političkih znanosti – Centar za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija,  9-39. 

Kogovšek Šalamon, Neža. 2016. "Legal Implication's of 'Humanitarian Corridor'“. U Razor-Wired. Reflections on Migration Movements through Slovenia in 2015. Neža  Kogovšek Šalamon i Veronika Bajt, ur. Ljubljana: Peace Institute, 39-49. 

Lunaček Brumen, Sarah i Ela Meh. 2016. "'Vzpon in padec' koridorja. Nekaj refleksij o spremembah na balkanski migracijski poti od poletja 2015“. Časopis za kritiko znanosti 44/264: 21-45.

Roth, Birgit, Petra Leschanz i Sylvia Altenbacher. 2020.  Border Crossing Spielfeld. Grenzerfahrungen. Border(line) Experience. Graz: Südwind-Verlag Graz.

Tazzioli, Martina. 2020. "Governing Migrant Mobility through Mobility. Containment and Dispersal at the Internal Frontiers of Europe". Environment and Planning C: Politics and Space 38/1: 3-19.

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.