autori

Julija Budič je študentka magistrskega študija etnologije in kulturne antropologije na Filozofski fakulteti Univerze v Ljubljani. V okviru študija antropologije se zanima predvsem za tematike na področju antropologije spola. Geslo za e-ERIM je nastalo v okviru  predmeta Sodobne migracije, državljanstvo in etnične manjšine, ki sta ga vodili Uršula Čebron Lipovec in Dagmar Nared.

Ivana Budimir završava diplomski studij Antropologije i etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Područja njezinog interesa su antropologija migracija, urbana antropologija i antropologija nasilja i sukoba. Tekst za e-ERIM napisala je u okviru studentsko-istraživačkih radionica u Trstu i Ljubljani u organizaciji Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani i Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.

Katja Čakić zaključuje magistrski študij Etnologije in kulturne antropologije na Filozofski fakulteti v Ljubljani. Geslo je napisala v okviru terenskih vaj, ki so se odvijale v Beli krajini, pri predmetu Sodobne migracije, državljanstvo in etnične manjšine. Geslo za e-ERIM je nastalo v okviru predmeta Sodobne migracije, državljanstvo in etnične manjšine, ki sta ga vodili Uršula Čebron Lipovec in Dagmar Nared.

Katarina Dolničar je študentka evropskega magistrskega programa KREOL - Kulturna raznolikost in transnacionalni procesi na Oddelku za etnologijo in kulturno antropologijo Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, kjer raziskuje predvsem področje turizma. Geslo za e-ERIM je nastalo v okviru  predmeta Sodobne migracije, državljanstvo in etnične manjšine, ki sta ga vodili Uršula Čebron Lipovec in Dagmar Nared.

Lia Gerkman  studira Etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Tekst za e-ERIM napisala je u okviru kolegija  Antropologija migracija Uršule Lipovec Čebron i Ambroža Kvartiča na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Jan Grah je germanist i rusist koji završava dvopredmetni magistarski studij Njemačkog jezika i književnosti te Etnologije i kulturne antropologije na Sveučilištu u Ljubljani. Posebno ga zanimaju medicinska antropologija i njemačko jezikoslovlje. Tekst za e-ERIM napisao je u okviru kolegija Suvremene migracije, državljanstvo i etničke manjine (voditeljice Ana Sarah Lunaček Brumen i Uršula Lipovec Čebron)  na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Iva Grubiša asistentica je na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Izrađuje disertaciju o procesima stvaranja doma i suvremenim izbjegličkim iskustvima u Zagrebu. 

Liza Guštin je enopredmetna študentka magistrskega programa Etnologije in kulturne antropologije na Filozofski fakulteti v Ljubljani. Diplomirala je iz etnologije in kulturne antropologije ter anglistike. Zanimajo jo globalizacijski trendi, lingvistična antropologija in folkloristika. Geslo za e-ERIM je nastalo v okviru  predmeta Sodobne migracije, državljanstvo in etnične manjšine, ki sta ga vodili Uršula Čebron Lipovec in Dagmar Nared.

Marijana Hameršak doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Objavila je knjige Pričalice: o povijesti djetinjstva i bajke (2011), Uvod u dječju književnost (s Dubravkom Zima, 2015) i Frakture dječje književnosti: od slikovnica do lektire, od Agrama do El Shatta (2021). Suurednica je  zbornika Folkloristička čitanka (sa Suzanom Marjanić, 2010), Proizvodnja baštine: kritičke studije o nematerijalnoj kulturi (s Ivom Pleše i Ana-Marijom Vukušić, 2013) i Kamp, koridor, granica: studije izbjeglištva u suvremenom hrvatskom kontekstu (s Eminom Bužinkić, 2017, en. prijevod 2018). S Barbarom Beznec, Sabine Hess, Andrejem Kurnikom, Marcom Speerom i Martom Stojić Mitrović uredila je poseban broj časopisa movements: Journal for Critical Migration and Border Regime Studies (2020) pod naslovom Frontier within: the European Border Regime in the Balkans

Eva Hohnec studentica je Etnologije i kulturne antropologije  na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Tekst za e-ERIM napisala je u okviru kolegija  Antropologija migracija Uršule Lipovec Čebron i Ambroža Kvartiča na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Teodora Jovanović doktorska je studentica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu. Zaposlena je na Etnografskom institutu SANU u Beogradu. Bavi se temama iz područja izbjeglištva i prisilnih migracija te radi na disertaciji o tražiteljima azila iz Irana u Srbiji. 

Valentino Jovanovič Horvat je študent dvopredmetnega magistrskega študija etnologije in kulturne antropologije ter zgodovine na Univerzi v Ljubljani. Posebej ga zanima zgodovinska antropologija in politična antropologija. Geslo za e-ERIM je nastalo v okviru  predmeta Sodobne migracije, državljanstvo in etnične manjšine, ki sta ga vodili Uršula Čebron Lipovec in Dagmar Nared. 

Aneja Kralj je študentka magistrskega študija Etnologije in kulturne antropologije na Filozofski fakulteti v Ljubljani. V okviru študija jo najbolj zanima vizualna antropologija in medicinska antropologija. Besedilo za e-ERIM je napisala v okviru predmeta Sodobne migracije, državljanstvo in etnične manjšine, ki sta ga vodili Uršula Lipovec Čebron in Dagmar Nared.

Pia Krampl je magistrska študentka etnologije in kulturne antropologije ter francistike na Filozofski fakulteti Univerze v Ljubljani, ki jo zanimajo jo predvsem medicinska antropologija in antropologija migracij. S slednjo se je ukvarjala tudi na terenskih vajah v Beli krajini, ki sta jih v okviru predmeta Sodobne migracije, državljanstvo in etnične manjšine vodili Uršula Lipovec Čebron in Dagmar Nared.

Kaja Cassiopeja Kraner studentica je dodiplomskog studija Etnologije i kulturne antropologije  na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Tekst za e-ERIM napisala je u okviru kolegija  Antropologija migracija Uršule Lipovec Čebron i Ambroža Kvartiča na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Robin Tigran Keršmanc je študent na Oddelku za etnologijo in kulturno antropologijo na Filozofski magistrski fakulteti Univerze v Ljubljani. Raziskovalno se zanima predvsem za tematike s področja politične in ekonomske antropologije ter etnološke dediščine. Geslo za e-ERIM je nastalo v okviru  predmeta Sodobne migracije, državljanstvo in etnične manjšine, ki sta ga vodili Uršula Čebron Lipovec in Dagmar Nared.

Tisa Kučan Lah studentica je prve godine magistarskog programa KREOL - Kulturna raznolikost i transnacionalni procesi, na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Ljubljani. U okviru studija posebno je zanima medicinska antropologija. Tekst za e-ERIM napisala je u okviru kolegija Suvremene migracije, državljanstvo i etničke manjine (voditeljice Ana Sarah Lunaček Brumen i Uršula Lipovec Čebron) na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Hana Konjedic studentica je jednopredmetnog studija Etnologije i kulturne antropologije. Trenutno je uglavnom zanima područje vizualne antropologije - korištenje filma, fotografije i zvuka kao istraživačkog alata. Tekst za e-EIRIM napisala je u okviru kolegija  Antropologija migracija Uršule Lipovec Čebron i Ambroža Kvartiča na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Luka Kropivnik diplomirani je rusist i slovenist. Na magistarskom studiju završava studije Slovenistike i povijesti, te usporedo Etnologije i kulturne antropologije te Komparativne književnosti na Sveučilištu u Ljubljani. Posebno ga zanimaju suvremena slovenska književnosti, didaktika književnosti i međunarodne migracije. Tekst za e-ERIM napisao je u okviru kolegija Suvremene migracije, državljanstvo i etničke manjine (voditeljice Ana Sarah Lunaček Brumen i Uršula Lipovec Čebron) na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Uršula Lipovec Čebron doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Zaposlena je na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Autorica je knjiga Krožere zdravja in bolezni: tradicionalne in komplementarne medicine v Istri (2008) i Medkulturna mediacija in zdravstvo v Sloveniji (s Jušom Škrabanom, 2021). S Jelkom Zorn uredila je zbornike Zgodbe izbrisanih prebivalcev (2011, hr. prijevod 2013) i Once Upon an Erasure:  from Citizens to Illegal Residents in Republic of Slovenia (2007), a s Nike K. Pokorn zbornik Večjezično zdravje (2019). Sa Sarom Pistotnik uredila je poseban broj Časopisa za kritiko znanosti pod nazivom Balkanska migracijska pot (2016).

Bojan Mucko doktorski je student Sveučilišta u Zadru. Zaposlen je na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Interesiraju ga multimodalni pristupi istraživanju europskog režima migracija.

Dagmar Nared studentica je magistarskog studija Etnologije i kulturne antropologije Sveučilišta u Ljubljani. Završila je diplomski i magistarski studij Sociologije na sveučilištima u Ljubljani i Oxfordu. Interesiraju je rod i emocije u antropologiji te mogućnosti prijenosa iskustava putem vizualnih medija.  Tekst za e-ERIM napisala je u okviru kolegija Suvremene migracije, državljanstvo i etničke manjine (voditeljice Ana Sarah Lunaček Brumen i Uršula Lipovec Čebron) na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Sara Pekić studentica je završne godine Etnologije i kulturne antropologije te Engleskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područja njezinog istraživačkog interesa obuhvaćaju postkolonijalne teorije, pitanja identiteta te trauma. Tekst za e-ERIM napisala je u okviru studentsko-istraživačkih radionica u Trstu i Ljubljani u organizaciji Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani i Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.

Igor Petričević doktorand je na Sveučilištu u Stockholmu. Nakon završenog preddiplomskog studija antropologije i sociologije na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu, na Sveučilištu u Leuvenu diplomirao je socijalnu i kulturnu antropologiju te europske studije. Područja njegovog znanstvenog interesa obuhvaćaju urbanu antropologiju, antropologiju migracija i dr.

Duško Petrović doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlen je na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Objavio je knjigu Izbjeglištvo u suvremenom svijetu: od političkoteorijskih utemeljenja do biopolitičkih ishoda (2016). 

Špela Prinčič je študentka magistrskega študija italijanskega jezika in književnosti ter etnologije in kulturne antropologije na Filozofski fakulteti v Ljubljani. Geslo za e-ERIM je nastalo v okviru predmeta Sodobne migracije, državljanstvo in etnične manjšine, ki sta ga vodili Uršula Čebron Lipovec in Dagmar Nared.

Mojca Piškor doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu. Područje njezina znanstvenog interesa obuhvaća tradicijske i popularne glazbe zapadnog i nezapadnog svijeta; teme vezane uz neksus glazbe, zvuka i politika (rasne imaginacije, roda), presijecanja glazbi i diskursa o njima, odnos glazbe i prostora te akustemološke aspekte uporabe glazbe kao sredstva torture u logorima. 

Iva Pleše doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku. Autorica je knjige Pismo, poruka, mejl: etnografija korespondencije (2014) te suurednica dvaju zbornika: Etnografije interneta (s Reanom Senjković, 2004) i Proizvodnja baštine: kritičke studije o nematerijalnoj kulturi (s Marijanom Hameršak i Ana-Marijom Vukušić, 2013).

Meta Poklukar završila je diplomski studij Etnologije i kulturne antropologije na Sveučilištu u Ljubljani s radom na temu drag performansa te je nastavila magistarski studij. Zanimaju je različita područja, između ostalog  senzorna antropologija i alpinizam. Tekst za e-ERIM napisala je u okviru kolegija Suvremene migracije, državljanstvo i etničke manjine  (voditeljice Ana Sarah Lunaček Brumen i Uršula Lipovec Čebron) na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Romana Pozniak doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Bavi se temama iz političke antropologije i antropologije humanitarizma s naglaskom na konceptualizacijama humanitarnog rada u neprofitnim organizacijama.

Nataša Roter je študentka magistrskega enopredmetnega študijskega programa Etnologije in kulturne antropologije. Geslo za e-ERIM je nastalo v okviru predmeta Sodobne migracije, državljanstvo in etnične manjšine, ki sta ga vodili Uršula Čebron Lipovec in Dagmar Nared.

Zarja Rustja studentica je dodiplomskog studija Etnologije i kulturne antropologije  na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Zanimaju je istraživanja iz područja društvene problematike, posebice rodne jednakosti. Tekst za e-ERIIM napisala je u okviru kolegija  Antropologija migracija Uršule Lipovec Čebron i Ambroža Kvartiča na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Evelina Soršak diplomirana je sociologinja i povjesničarka koja završava prvu godinu magistarskog studija Etnologije i kulturne antropologije na Sveučilištu u Ljubljani. Posebno je zanimaju antropologija religije i medicinska antropologija. Tekst za e-ERIM napisala je u okviru kolegija Suvremene migracije, državljanstvo i etničke manjine (voditeljice Ana Sarah Lunaček Brumen i Uršula Lipovec Čebron) na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Marta Stojić Mitrović doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 2016. godine. Zaposlena je u Etnografskom institutu SANU u Beogradu. Suautorica je studija Governing the Balkan Route: Macedonia, Serbia and the European Border Regime (s Barbarom Beznec i Marcom Speerom, 2016) i Dark Sides of Europeanization: Serbia, Bosnia and Herzegovina and the European Border Regime (s Nidžarom Ahmetašević, Barbarom Beznec i Andrejem Kurnikom, 2021) te autorica knjige Evropski granični režim i eksternalizacija kontrole granica EU: Srbija na balkanskoj migracijskoj ruti (2021). S Marijanom Hameršak, Barbarom Beznec, Sabine Hess, Andrejem Kurnikom i Marcom Speerom uredila je poseban broj časopisa movements: Journal for Critical Migration and Border Regime Studies (2020) pod naslovom Frontier within: the European Border Regime in the Balkans.

Tea Škokić doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku. Objavila je dvije knjige Ljubavni kod: ljubav i seksualnost između tradicije i znanosti (2011) te Polutani dugog trajanja: balkanistički diskursi (s Andreom Matoševićem, 2014). Suuredila je zbornike Između roda i naroda: etnološke i folklorističke studije (s Renatom Jambrešić Kirin, 2004), Split i drugi: kulturnoantropološki i kulturnostudijski prilozi (s Ines Prica, 2007), Horror, porno, ennui: kulturne prakse postsocijalizma (s Ines Prica, 2011) te Stranputice humanistike (s Ozrenom Bitijem i Petrom Bagarićem, 2017). 

Joanna Urbańska je doktorantka etnologije in kulturne antropologije na Univerzi Adama Mickiewicza v Poznanu. Raziskuje procese drugačenja in rasizacije muslimanov na Poljskem. Geslo za e-ERIM je napisala v okviru predmeta Sodobne migracije, državljanstvo in etnične manjšine Uršule Lipovec Čebron na Univerzi v Ljubljani, kjer je študirala na Erasmus izmenjavi.

Jelka Zorn doktorirala je na Fakultetu za društvene znanosti Sveučilišta u Ljubljani. Zaposlena je na Fakultetu za socijalni rad u Ljubljani. Suatorica je knjiga Izbrisani: organizirana nedolžnost in politike izključevanja (s Jasminkom Dedić i Vlastom Jalušić, 2003) i Brazgotine izbrisa: prispevek h kritičnemu razumevanju izbrisa iz registra stalnega prebivalstva Republike Slovenije (s Nežom Kogovšek Šalamon et al. 2010). S Uršulom Lipovec Čebron uredila je zbornike Zgodbe izbrisanih prebivalcev (2011, hr. prijevod 2013) i Once Upon an Erasure:  from Citizens to Illegal Residents in Republic of Slovenia (2007). 

Drago Župarić-Iljić doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlen je na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Uredio je zbornike Nacionalne manjine kao faktor stabilnosti u međunarodnim odnosima Hrvatske i Srbije (s Dragutinom Babićem, 2010),  Prvih deset godina razvoja sustava azila u Hrvatskoj (2013) i Contemporary Migration Trends and Flows on the Territory of Southeast Europe (s Marijetom Rajković Iveta i Petrom Kelemen, 2018). Suautor je knjiga Nacionalne manjine u Zagrebu: položaj i perspektive (s Dragutin Babićem i Filipom Škiljanom, 2011) i Izazovi integracije izbjeglica u hrvatsko društvo: stavovi građana i pripremljenost lokalnih zajednica (s Deanom Ajdukovićem et al. 2019, en. izdanje 2019).

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.