autori

Ivana Budimir završava diplomski studij Antropologije i etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Područja njezinog interesa su antropologija migracija, urbana antropologija i antropologija nasilja i sukoba. Tekst za e-ERIM napisala je u okviru studentsko-istraživačkih radionica u Trstu i Ljubljani u organizaciji Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani i Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.

Lia Gerkman  studira Etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Tekst za e-ERIM napisala je u okviru kolegija  Antropologija migracija Uršule Lipovec Čebron i Ambroža Kvartiča na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Jan Grah je germanist i rusist koji završava dvopredmetni magistarski studij Njemačkog jezika i književnosti te Etnologije i kulturne antropologije na Sveučilištu u Ljubljani. Posebno ga zanimaju medicinska antropologija i njemačko jezikoslovlje. Tekst za e-ERIM napisao je u okviru kolegija Suvremene migracije, državljanstvo i etničke manjine (voditeljice Ana Sarah Lunaček Brumen i Uršula Lipovec Čebron)  na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Iva Grubiša asistentica je na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Izrađuje disertaciju o procesima stvaranja doma i suvremenim izbjegličkim iskustvima u Zagrebu. 

Marijana Hameršak doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Objavila je knjige Pričalice: o povijesti djetinjstva i bajke (2011), Uvod u dječju književnost (s Dubravkom Zima, 2015) i Frakture dječje književnosti: od slikovnica do lektire, od Agrama do El Shatta (2021). Suurednica je  zbornika Folkloristička čitanka (sa Suzanom Marjanić, 2010), Proizvodnja baštine: kritičke studije o nematerijalnoj kulturi (s Ivom Pleše i Ana-Marijom Vukušić, 2013) i Kamp, koridor, granica: studije izbjeglištva u suvremenom hrvatskom kontekstu (s Eminom Bužinkić, 2017, en. prijevod 2018). S Barbarom Beznec, Sabine Hess, Andrejem Kurnikom, Marcom Speerom i Martom Stojić Mitrović uredila je poseban broj časopisa movements: Journal for Critical Migration and Border Regime Studies (2020) pod naslovom Frontier within: the European Border Regime in the Balkans. 

Eva Hohnec studentica je Etnologije i kulturne antropologije  na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Tekst za e-ERIM napisala je u okviru kolegija  Antropologija migracija Uršule Lipovec Čebron i Ambroža Kvartiča na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Teodora Jovanović doktorska je studentica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu. Zaposlena je na Etnografskom institutu SANU u Beogradu. Bavi se temama iz područja izbjeglištva i prisilnih migracija te radi na disertaciji o tražiteljima azila iz Irana u Srbiji. 

Kaja Cassiopeja Kraner studentica je dodiplomskog studija Etnologije i kulturne antropologije  na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Tekst za e-ERIM napisala je u okviru kolegija  Antropologija migracija Uršule Lipovec Čebron i Ambroža Kvartiča na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Tisa Kučan Lah studentica je prve godine magistarskog programa KREOL - Kulturna raznolikost i transnacionalni procesi, na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Ljubljani. U okviru studija posebno je zanima medicinska antropologija. Tekst za e-ERIM napisala je u okviru kolegija Suvremene migracije, državljanstvo i etničke manjine (voditeljice Ana Sarah Lunaček Brumen i Uršula Lipovec Čebron) na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Hana Konjedic studentica je jednopredmetnog studija Etnologije i kulturne antropologije. Trenutno je uglavnom zanima područje vizualne antropologije - korištenje filma, fotografije i zvuka kao istraživačkog alata. Tekst za e-EIRIM napisala je u okviru kolegija  Antropologija migracija Uršule Lipovec Čebron i Ambroža Kvartiča na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Luka Kropivnik diplomirani je rusist i slovenist. Na magistarskom studiju završava studije Slovenistike i povijesti, te usporedo Etnologije i kulturne antropologije te Komparativne književnosti na Sveučilištu u Ljubljani. Posebno ga zanimaju suvremena slovenska književnosti, didaktika književnosti i međunarodne migracije. Tekst za e-ERIM napisao je u okviru kolegija Suvremene migracije, državljanstvo i etničke manjine (voditeljice Ana Sarah Lunaček Brumen i Uršula Lipovec Čebron) na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Uršula Lipovec Čebron doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Zaposlena je na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Autorica je knjiga Krožere zdravja in bolezni: tradicionalne in komplementarne medicine v Istri (2008) i Medkulturna mediacija in zdravstvo v Sloveniji (s Jušom Škrabanom, 2021). S Jelkom Zorn uredila je zbornike Zgodbe izbrisanih prebivalcev (2011, hr. prijevod 2013) i Once Upon an Erasure:  from Citizens to Illegal Residents in Republic of Slovenia (2007), a s Nike K. Pokorn zbornik Večjezično zdravje (2019). Sa Sarom Pistotnik uredila je poseban broj Časopisa za kritiko znanosti pod nazivom Balkanska migracijska pot (2016).

Bojan Mucko doktorski je student Sveučilišta u Zadru. Zaposlen je na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Interesiraju ga multimodalni pristupi istraživanju europskog režima migracija.

Dagmar Nared studentica je magistarskog studija Etnologije i kulturne antropologije Sveučilišta u Ljubljani. Završila je diplomski i magistarski studij Sociologije na sveučilištima u Ljubljani i Oxfordu. Interesiraju je rod i emocije u antropologiji te mogućnosti prijenosa iskustava putem vizualnih medija.  Tekst za e-ERIM napisala je u okviru kolegija Suvremene migracije, državljanstvo i etničke manjine (voditeljice Ana Sarah Lunaček Brumen i Uršula Lipovec Čebron) na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Sara Pekić studentica je završne godine Etnologije i kulturne antropologije te Engleskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područja njezinog istraživačkog interesa obuhvaćaju postkolonijalne teorije, pitanja identiteta te trauma. Tekst za e-ERIM napisala je u okviru studentsko-istraživačkih radionica u Trstu i Ljubljani u organizaciji Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani i Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.

Igor Petričević doktorand je na Sveučilištu u Stockholmu. Nakon završenog preddiplomskog studija antropologije i sociologije na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu, na Sveučilištu u Leuvenu diplomirao je socijalnu i kulturnu antropologiju te europske studije. Područja njegovog znanstvenog interesa obuhvaćaju urbanu antropologiju, antropologiju migracija i dr.

Duško Petrović doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlen je na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Objavio je knjigu Izbjeglištvo u suvremenom svijetu: od političkoteorijskih utemeljenja do biopolitičkih ishoda (2016). 

Mojca Piškor doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu. Područje njezina znanstvenog interesa obuhvaća tradicijske i popularne glazbe zapadnog i nezapadnog svijeta; teme vezane uz neksus glazbe, zvuka i politika (rasne imaginacije, roda), presijecanja glazbi i diskursa o njima, odnos glazbe i prostora te akustemološke aspekte uporabe glazbe kao sredstva torture u logorima. 

Iva Pleše doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku. Autorica je knjige Pismo, poruka, mejl: etnografija korespondencije (2014) te suurednica dvaju zbornika: Etnografije interneta (s Reanom Senjković, 2004) i Proizvodnja baštine: kritičke studije o nematerijalnoj kulturi (s Marijanom Hameršak i Ana-Marijom Vukušić, 2013).

Meta Poklukar završila je diplomski studij Etnologije i kulturne antropologije na Sveučilištu u Ljubljani s radom na temu drag performansa te je nastavila magistarski studij. Zanimaju je različita područja, između ostalog  senzorna antropologija i alpinizam. Tekst za e-ERIM napisala je u okviru kolegija Suvremene migracije, državljanstvo i etničke manjine  (voditeljice Ana Sarah Lunaček Brumen i Uršula Lipovec Čebron) na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Romana Pozniak doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Bavi se temama iz političke antropologije i antropologije humanitarizma s naglaskom na konceptualizacijama humanitarnog rada u neprofitnim organizacijama.

Zarja Rustja studentica je dodiplomskog studija Etnologije i kulturne antropologije  na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Zanimaju je istraživanja iz područja društvene problematike, posebice rodne jednakosti. Tekst za e-ERIIM napisala je u okviru kolegija  Antropologija migracija Uršule Lipovec Čebron i Ambroža Kvartiča na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Evelina Soršak diplomirana je sociologinja i povjesničarka koja završava prvu godinu magistarskog studija Etnologije i kulturne antropologije na Sveučilištu u Ljubljani. Posebno je zanimaju antropologija religije i medicinska antropologija. Tekst za e-ERIM napisala je u okviru kolegija Suvremene migracije, državljanstvo i etničke manjine (voditeljice Ana Sarah Lunaček Brumen i Uršula Lipovec Čebron) na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Marta Stojić Mitrović doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 2016. godine. Zaposlena je u Etnografskom institutu SANU u Beogradu. Suautorica je studija Governing the Balkan Route: Macedonia, Serbia and the European Border Regime (s Barbarom Beznec i Marcom Speerom, 2016) i Dark Sides of Europeanization: Serbia, Bosnia and Herzegovina and the European Border Regime (s Nidžarom Ahmetašević, Barbarom Beznec i Andrejem Kurnikom, 2021) te autorica knjige Evropski granični režim i eksternalizacija kontrole granica EU: Srbija na balkanskoj migracijskoj ruti (2021). S Marijanom Hameršak, Barbarom Beznec, Sabine Hess, Andrejem Kurnikom i Marcom Speerom uredila je poseban broj časopisa movements: Journal for Critical Migration and Border Regime Studies (2020) pod naslovom Frontier within: the European Border Regime in the Balkans.

Tea Škokić doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku. Objavila je dvije knjige Ljubavni kod: ljubav i seksualnost između tradicije i znanosti (2011) te Polutani dugog trajanja: balkanistički diskursi (s Andreom Matoševićem, 2014). Suuredila je zbornike Između roda i naroda: etnološke i folklorističke studije (s Renatom Jambrešić Kirin, 2004), Split i drugi: kulturnoantropološki i kulturnostudijski prilozi (s Ines Prica, 2007), Horror, porno, ennui: kulturne prakse postsocijalizma (s Ines Prica, 2011) te Stranputice humanistike (s Ozrenom Bitijem i Petrom Bagarićem, 2017). 

Jelka Zorn doktorirala je na Fakultetu za društvene znanosti Sveučilišta u Ljubljani. Zaposlena je na Fakultetu za socijalni rad u Ljubljani. Suatorica je knjiga Izbrisani: organizirana nedolžnost in politike izključevanja (s Jasminkom Dedić i Vlastom Jalušić, 2003) i Brazgotine izbrisa: prispevek h kritičnemu razumevanju izbrisa iz registra stalnega prebivalstva Republike Slovenije (s Nežom Kogovšek Šalamon et al. 2010). S Uršulom Lipovec Čebron uredila je zbornike Zgodbe izbrisanih prebivalcev (2011, hr. prijevod 2013) i Once Upon an Erasure:  from Citizens to Illegal Residents in Republic of Slovenia (2007). 

Drago Župarić-Iljić doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlen je na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Uredio je zbornike Nacionalne manjine kao faktor stabilnosti u međunarodnim odnosima Hrvatske i Srbije (s Dragutinom Babićem, 2010),  Prvih deset godina razvoja sustava azila u Hrvatskoj (2013) i Contemporary Migration Trends and Flows on the Territory of Southeast Europe (s Marijetom Rajković Iveta i Petrom Kelemen, 2018). Suautor je knjiga Nacionalne manjine u Zagrebu: položaj i perspektive (s Dragutin Babićem i Filipom Škiljanom, 2011) i Izazovi integracije izbjeglica u hrvatsko društvo: stavovi građana i pripremljenost lokalnih zajednica (s Deanom Ajdukovićem et al. 2019, en. izdanje 2019).