Dugo  migracijsko ljeto

Masovno i vidljivo kretanje izbjeglica i drugih migranata 2015. godine preko Grčke, Makedonije, Srbije prema Europskoj uniji i državama poput Austrije, Njemačke ili Švedske različito se naziva, najčešće kao (europska) migrantska ili izbjeglička kriza. Osim tih, istodobno personalizirajućih i prijetećih termina (New Keywords 2016: 16-22),  tada se koristio i termin humanitarna kriza koji su, utječući se mobilizacijskom potencijalu humanitarnog diskursa, promicale nevladine organizacije aktivne u području azila i ljudskih prava. Donekle i s balkanističkim konotacijama, kretanje o kojem je riječ, kao i događaji koji su ga pratili  ponekad se, kao što je primijećeno u literaturi  (Hess i Kasparek 2022; Minca i Collins 2021: 2), jednostavno nazivaju  balkanskom rutom.

Bernd Kasparek i Marc Speer (2015)  pojam  dugog migracijskog ljeta uvode u članku u kojem sažimaju događaje i tendencije koje su kulminirale rujanskim maršem tisuća izbjeglica sa željezničke stanice Keleti u Budimpešti prema Austriji te austrijskim i njemačkim otvaranjem granica za izbjeglice. Mobilizirajući frazem dugo ljeto, odnosno metaforu dugog ljeta kao razdoblja promjene i prevrata, autori migrantska kretanja označavaju kao prekretnička te potencijalno i dugoročno formativna. Pojmom dugo migracijsko ljeto se umjesto na prijetnju i destrukciju koji su implicitni pojmu krize, referira na tih mjeseci oslobođenu mobilnost i široku društvenu solidarnost, relativnu suspenziju kontrola duž pravaca masovnih migrantskih kretanja te relativno slobodne prelaske vanjskih, unutrašnjih i eksternaliziranih granica EU na tim pravcima.

Gotovo oprimjerujući  teze o  autonomiji migracija, tog su se dugog ljeta pod snagom ljudskog kretanja urušavale i preoblikovale granice, predodžbe i odnosi ne samo europskog režima migracija, nego i same EU. Međutim, nakon što je u rujnu 2015. godine Mađarska zatvorila svoje granice za izbjeglice, preusmjerivši kretanje na Hrvatsku, dugo migracijsko ljeto prelazi u „veliku migracijsku jesen“ (Hameršak i Pleše 2017: 102) u kojoj se samostalno, samoorganizirano migrantsko kretanje kanaliziralo u koridor, odnosno mobilnu detenciju čiji sastavni dio su vrlo brzo postali profilacija i pušbekovi.

Literatura

Hameršak, Marijana i Iva Pleše. 2017. "Zarobljeni u kretanju. O hrvatskoj dionici balkanskog koridora". U Kamp, koridor, granica. Studije izbjeglištva u suvremenom hrvatskom kontekstuEmina Bužinkić i Marijana Hameršak, ur. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Centar za mirovne studije i Fakultet političkih znanosti – CEDIM,  9-39. 

Hess, Sabine i Bernd Kasparek. 2022. "Historicizing the Balkan Route. Governing Migration through Mobility". U Viapolitics. Borders, Migration, and the Power of Locomotion. William Walters, Charles Heller i Lorenzo Pezzani, ur. Duke University Press.

Kasparek, Bernd i Marc Speer. 2015. “Of Hope. Hungary and the Long Summer of Migration”. bordermonitoring.eu. Prevela Elena Buck.

Minca, Claudio i Jessica Collins. 2021. "The Game. Or, 'the Making of Migration' along the Balkan Route". Political Geography 91: 1-11.

New Keywords Collective. 2016. "Europe/Crisis. New Keywords of ‘the Crisis’ in and of ‘Europe’". Near Futures  Online.  Europe at a Crossroads 1.

 

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.