Mobilna detencija
Balkanski koridor, koji je u jesen 2015. godine uspostavljen u odgovoru na dugo migracijsko ljeto i autonomno masovno kretanje izbjeglica od Grčke prema središtu Europe, od Hrvatske dalje prema zapadu, funkcionirao je ne samo kao jedan od oblika "upravljanja kretanjem kroz kretanje" (Tazzioli 2020) nego i kao posebna vrsta detencije. Od početka preusmjeravanja kretanja na Hrvatsku, a posebice s otvaranjem kampa u Slavonskom Brodu i uspostavom posebne prometne linije od Šida u Srbiji do Dobove u Sloveniji i dalje prema Austriji (Lunaček Brumen i Meh 2016; Hameršak i Pleše 2017; Roth et al. 2020), masovno migrantsko kretanje izolira se u odnosu na okolni teritorij te mu se od Srbije više nije moglo samostalno pridružiti, niti ga se moglo napustiti osim u izvanrednim slučajevima (zbog hospitalizacije, podnošenja zahtjeva za azil i sl.). Stoga se zapadna dionica koridora ponekad opisuje i kao mobilna detencija koja se sastojala, s jedne strane, od zaključanih vlakova, autobusa i kolona koje je pratila i usmjeravala policija uz asistenciju humanitarnih aktera te, s druge, od novouspostavljenih tranzitnih kampova u kojima se provodila registracija izbjeglica, koja je ponekad uključivala i profilaciju (Hameršak i Pleše 2017: 23). Poput mnogih drugih elemenata koridora, detencija o kojoj je riječ nije imala uporište u nacionalnim, ni međunarodnim pravnim okvirima (Kogovšek Šalamon 2016: 44-47), a moguće ju je razumjeti i kao specifičan mobilno-linijski tip interiorizirane granice europskog režima migracija (Hameršak i Pleše 2017: 15).
5. 3. 2022.
Literatura
Hameršak, Marijana i Iva Pleše. 2017. "Zarobljeni u kretanju. O hrvatskoj dionici balkanskog koridora“. U Kamp, koridor, granica. Studije izbjeglištva u suvremenom hrvatskom kontekstu. Emina Bužinkić i Marijana Hameršak, ur. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Centar za mirovne studije, Fakultet političkih znanosti – Centar za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija, 9-39.
Kogovšek Šalamon, Neža. 2016. "Legal Implication's of 'Humanitarian Corridor'“. U Razor-Wired. Reflections on Migration Movements through Slovenia in 2015. Neža Kogovšek Šalamon i Veronika Bajt, ur. Ljubljana: Peace Institute, 39-49.
Lunaček Brumen, Sarah i Ela Meh. 2016. "'Vzpon in padec' koridorja. Nekaj refleksij o spremembah na balkanski migracijski poti od poletja 2015“. Časopis za kritiko znanosti 44/264: 21-45.
Roth, Birgit, Petra Leschanz i Sylvia Altenbacher. 2020. Border Crossing Spielfeld. Grenzerfahrungen. Border(line) Experience. Graz: Südwind-Verlag Graz.
Tazzioli, Martina. 2020. "Governing Migrant Mobility through Mobility. Containment and Dispersal at the Internal Frontiers of Europe". Environment and Planning C: Politics and Space 38/1: 3-19.