Ograda, zid, žica

Ograda, zid i žica riječi su kojima se u kontekstu ilegaliziranih migracija označavaju fizičke prepreke na granicama. Radi se o objektima, jednostavnijima ili složenijima, koji su upotrijebljeni ili izgrađeni da bi ponajprije priječili prolaz, ulaz ili izlaz iz jednog prostora u drugi, i koji u suvremeno visokotehnološko doba, iako s porijeklom u dalekoj prošlosti, čine elemente šireg sustava kontrole i nadzora kretanja. Tom sustavu, osim barijera na državnim i naddržavnim granicama, pripadaju i one, možda manje očite, koje se nalaze unutar određenog teritorija. O svim tim preprekama, i onima unutar nekog teritorija, koje su dio interioriziranih granica, i onima uz njegove granice, ali i izvan njih, vezano uz eksternalizaciju granica, može se govoriti kao o spektru odnosno nizu zapreka koje su međusobno na brojne načine povezane (v. i pomične ograde).

Osim što se, iz takve perspektive, briše čvrsta granica između unutarnjih i vanjskih barijera, ona se također na određeni način briše između termina kojima se te barijere nazivaju. Ograda, zid i žica često se naime rabe kao sinonimi u značenju fizičke barijere bez obzira na materijale od kojih su izrađeni, kao u sintagmama mađarski zid ili mađarska ograda te slovenska ograda ili slovenska žica. Ipak, upotreba pojedinog od tih termina može signalizirati da se radi o različitim vrstama barijera. Zid bi u tom slučaju bio prepreka koja je zidana tj. izgrađena od čvrstog materijala, cigle, kamena, betona i sl., ograda bi bila metalna ili neka druga barijera koja nije zidana, a žica bi se odnosila na prepreku koja se sastoji samo ili primarno od materijala po kojem je dobila ime: bodljikave ili žilet-žice. Često se, međutim, radi o kombinacijama više materijala i načina izrade, kao primjerice na jednoj od brojnih unutrašnjih ograda, onoj detencijskog centra Ježevo u blizini Zagreba. Također, iz dijakronijske perspektive, može se raditi i o evoluciji barijera: žicu (u užem smislu) zamjenjuje ograda (npr. na slovensko-hrvatskoj granici) koja postaje sve čvršća i neprobojnija između ostalog i tako da se jednoj ogradi (slabijoj) dodaje druga (jača i pametnija) koje zajedno čine cjelinu i između kojih patrolira policija (na mađarsko-srpskoj granici). S tim u vezi barijera na mađarsko-srpskoj granici naziva se i zidom, s asocijacijama na Berlinski i druge zidove, čime se priziva veća čvrstoća i nepropusnost u odnosu na ogradu.

Fizičke osobine odnosno vrste materijala, visina i širina barijera, njihove nadogradnje različitih vrsta i sl. ne upućuju samo na stupanj čvrstoće i neprobojnosti i vanjskih i unutarnjih barijera te na njihov izgled u širem okruženju, nego i na razlike u financijskim sredstvima utrošenima u njihovu izgradnju i postavljanje, što je pak nerijetko povezano i sa sumnjama u korupciju. Ograde, zidovi i žice, naime, zajedno s raznim visokosofisticiranim tehnološkim i drugim rješenjima za nadzor granice, detencijskim i tzv. prihvatnim centrima te drugim objektima, dio su rastuće i profitabilne industrije (usp. Akkerman 2019) povezane sa sekuritizacijom i militarizacijom granica  (usp. migracijska industrija). Iako je Evropska unija vrlo posvećena takvoj sekuritizaciji, ona, svakako zbog udjela simboličnog (usp. Sicurella 2018) odbija, barem za sada i barem za recentnije vanjske barijere, da se iz njezinih fondova financiraju „bodljikave žice i zidovi“. Istodobno, iz tih se fondova itekako izdašno financira (v. npr. Akkerman 2019) te se politički i na druge načine podržava svako drugo moguće sredstvo i način obrane i nadzora različitih vrsta granica.

Suvremene granične ograde, zidovi i žice, kao i one koje su im gotovo neposredno prethodile, iz hladnoratovskog razdoblja, u mirnodopskom su kontekstu svojevrsni nasljednici bedema i drugih fortifikacijskih prepreka te su, iako izvan vojnog i ratnog konteksta, povezane s pojmovima iz tzv. obrambenog graditeljstva koje u svojim nastupima zlorabe i razne antimigrantske kampanje poput one nazvane Hrvatski bedem. U javnom se diskursu rabe čak i pojmovi s asocijacijama na predziđe kršćanstva, poput antemurale migrantis ili se kao obrana od ilegalnih migranata zazivaju, tamo gdje ih nema, bodljikave žice i mitraljeska gnijezda. Nakon velikih najava o nestajanju granica na svjetskoj razini, povezanih s rušenjem Berlinskog zida te obećanjem globalne budućnosti bez granica, može se i na ovim prostorima – čije je iskustvo pada Zida, a zbog njegovog preklapanja s ratom i nastajanjem novih podjela, ipak bilo drukčije i složenije (usp. Čolović 2009) – govoriti o novim granicama i njihovim ozidavanjima te, na globalnoj razini, o „novom dobu zidova“ (Leuenberger 2019) ili, u analogiji s „novim svjetskim poretkom“, o „novome zidnom poretku“ (a new walled order) (Novosseloff, prema Vallet 2019).

Iako se kao temeljna funkcija fizičkih barijera u migracijskom kontekstu izdvaja sprečavanje ilegalnih prijelaza, ulaza i izlaza, odnosno kretanja, one se u kritičkoj literaturi predstavljaju manje, ili uopće ne, kao učinkovito sredstvo za zaustavljanje migracija, a više kao sredstvo u unutar- i vanjskopolitičkim, ekonomskim, financijskim, suverenitetskim, identitetskim i srodnim, nacionalnim i post-nacionalnim nadmetanjima (usp. Brown 2017; Korte 2022; Valllet 2019). Dapače, često se naglašava njihova neefikasnost u sprječavanju migracija: one ne zaustavljaju nego preusmjeravaju kretanja koja pronalaze nove, često opasnije, rute i puteve te također potiču i jačaju krijumčarske aktivnosti i mreže (Vallett 2019; usp. Beznec et al. 2016: 50; 54). Ipak, iz uske domovinsko-teritorijalne i vremenski ograničene vizure pojedine se barijere mogu pokazati kao efikasne, što je primjerice vidljivo kod mađarskog zatvaranja granice prema Srbiji povezanog s izgradnjom ograde 2015. godine kada se kretanje migranata od Mađarske preusmjerilo na Hrvatsku. Također, koliko god u sveukupnosti graničnih režima neučinkovite bile, materijalne prepreke imaju svoj stvarni, fizički učinak, od porezotina upisanih u tijela i slomljenih nogu, do smrti uzrokovanih opasnim novim rutama kojima su ljudi u pokretu bili prisiljeni ići (usp. De León 2015), ali i do smrti na samim preprekama. Za razliku od, primjerice, ograda oko evropskounijskih enklava na afričkom kontinentu, koje su i izravno smrtonosne, barijere vezane uz balkansku rutu pokazuju se kao posredno smrtonosne – onda kada, izbjegavajući ih, ljudi u pokretu stradavaju u rijekama, na planinama ili u kamionima. Smrtonosne pa i izravno smrtonosne mogu biti i one naizgled manje opasne prepreke u unutrašnjosti teritorija: „U Velikoj Kladuši mladi Marokanac Ahmed H. pokušao je ući u prihvatni centar Miral (jer se htio otuširati), a provlačeći se kroz ogradu postavljenu oko centra ugušio se i preminuo“ (Perić 2021). U tom se svjetlu osobito grotesknim čini predstavljanje suvremenih graničnih i drugih ograda, zidova i žica kao obrambenih elemenata. Braneći prostor od ulaza nepoželjnih, a izvan vojnog i ratnog konteksta, ograde, zidovi i žice, u kombinaciji s drugim sekuritizacijskim i militarizacijskim sredstvima i praksama, izlažu one koji traže utočište nepovoljnim uvjetima i stradavanjima te ih tako guraju u pogibiju (v. naoružani krajolik) čime se, umjesto kao defanzivna, pokazuju zapravo kao ofanzivna sredstva.

16. 1. 2023.

Literatura

Akkerman, Mark. 2019. The Business of Building Walls. s. l.: Transnational Institute, Stop Wapenhandel i Centre Delàs.

Beznec, Barbara, Marc Speer i Marta Stojić Mitrović. 2016. Governing the Balkan Route. Macedonia, Serbia and the European Border Regime. Beograd: Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.

Brown, Wendy. 2017. Walled States, Waning Sovereignity. New York: Zone Books.

Čolović, Ivan, ur. 2009. Zid je mrtav, živeli zidovi. Pad Berlinskog zida i raspad Jugoslavije. Beograd: Biblioteka XX vek.

De León, Jason 2015. The Land of Open Graves. Living and Dying on the Migrant Trail. University of California Press.

Korte, Kristina. 2022. „'Who is the Animal in the Zoo?'. Fencing In and Fencing Out at the Hungarian-Serbian Border. A Qualitative Case Study“. Journal of Borderlands Studies 37/3: 453-474.

Leuenberger, Christine. 2019. „Crumbling Walls and Mass Migration in the Twenty-First Century“. U Open Borders. In Defense of Free Movement. Reece Jones, ur. Athens: The University of Georgia Press, 1177-190.

Perić, Ivana. 2021. „Sveto trojstvo ograde, žilet žice i granice“. Kulturpunkt.hr.

Sicurella, Federico Giulio. 2017. „The Language of Walls Along the Balkan Route“. Journal of Immigrant & Refugee Studies.

Vallet, Elisabeth. 2019. „Border Walls and the Illusion of Deterrence “. U Open Borders. In Defense of Free Movement. Reece Jones, ur. Athens: The University of Georgia Press, 156-168.

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.