Ograde, zidovi i žice u unutrašnjosti

Sustavu nadzora kretanja migranata, osim barijera na vanjskim granicama teritorija, pripadaju i one podignute u unutrašnjosti teritorija koje okružuju i presijecaju detencijske centre, prihvatilišta za tražitelje azila, ali i mjesta koja su manje očito povezana s iregulariziranim migracijama. Sve tako ograđene prostore može se sagledavati kao dio interioriziranih granica materijaliziranih u obliku različitih tipova barijera koje predstavljaju veće ili manje prepreke onima kojima su namijenjene. Jedna od takvih barijera jest ona oko Porina, zagrebačkog prihvatilišta za tražitelje azila, koju bi se, unatoč njezinoj naglašenoj odjeljujućoj funkciji, moglo označiti kao manju prepreku, ili više simboličnu u usporedbi s onom oko, primjerice, detencijskog centra Ježevo, s obzirom na to da uglavnom ne priječi, iako usmjerava, izlazak ljudi iz prostora prihvatilišta i ulazak u njega. Ježevska barijera, zajedno s drugim elementima detencijskog sustava i nadzora, onemogućava izlaz onima koji su unutar nje zatvoreni te njihovu komunikaciju – iako ne nužno svaku (usp. Protest proti detencije v Postojni) – s fizičkom okolinom centra. Barijera koja okružuje, službenim nazivom, Prihvatni centar za strance Ježevo (u tehničkom smislu zapravo zid postavljen uokolo kompleksa, sa žicom na vrhu, i pomičnom metalnom ogradom/vratima za ulaz i izlaz) priziva sliku pojedinih državno-graničnih barijera, dakle onih uz vanjske granice teritorija, čvrstih temelja i neprobojnih svojstava. No i barijera oko Porina u pojedinim je razdobljima, osim što i inače odjeljuje prostor prihvatilišta od njegove okoline i vizualno ga a onda i na druge načine čini distinktivnim, bila, u kombinaciji s pravilima u vezi slobode kretanja, itekako restriktivna, i to upravo onda kada je – iako već ranije planirana – i izgrađena, na početku i za vrijeme epidemije bolesti COVID-19 (usp. Grubiša 2022: 6-8; Perić 2020).

Crtež ograde kod Porina (lijevo) i zida oko Ježeva (desno). Decembar 2022. Autor i foto: Iva Pleše

Veće ili manje prepreke unutar teritorija predstavljaju ili su predstavljale i barijere uokolo te unutar drugih prihvatnih centara ili kampova na ovim prostorima, recentnih ili onih podizanih za dugog ljeta migracije, primjerice barijere u distribucijskom šatoru u kampu u Slavonskom Brodu, iza kojih su, odvojeni od ljudi u pokretu, stajali radnici humanitarnih organizacija i volonteri (Petrović 2017: 50), ili one koje su, zajedno s policijom, omeđivale redove ljudi u čekanju (Škokić i Jambrešić Kirin 2017: 87). Slavonskobrodski kamp ali i drugi kampovi i srodni prostori, poput primjerice prihvatnog centra u Dobovi, bili su ne samo okruženi nego i barijerama gusto premreženi (usp. Hameršak i Pleše 2017).

Kamp u Slavonskom Brodu. Ograde. 1. 3. 2016. Foto: Marijana Hameršak
Kamp u Slavonskom Brodu, ograde u distribucijskom šatoru. Lijevo: uoči dolaska vlaka. Foto: Tea Škokić. Desno: ograda u vrijeme tranzita, između volontera i ljudi u pokretu. 1. 3. 2016. Foto: Marijana Hameršak

Prepreke unutar teritorija podignute radi migranata nalaze se i na manje očekivanim mjestima, poput primjerice beogradskih parkova u kojima su u vrijeme nakon zatvaranja balkanskog koridora plastične mrežaste narančaste barijere zaokružile travnate površine kako bi migrantima spriječile pristup mjestima odmora te ih tako, zajedno s drugim poduzetim mjerama, udaljile iz središta grada (Beznec et al. 2016: 58). Jedna od recentnih barijera svakako je i ona uz tzv. humanitarnu stanicu koju je krajem 2022. postavio Grad Zagreb u blizini Glavnog kolodvora, tik do ruševne zgrade Paromlina. Radi se o staroj i već na prvi pogled opasnoj, od raznih materijala i dijelova skrpanoj ogradi koja je sada iskorištena i za tu novu funkciju odijeljivanja ljudi u pokretu u šatorskoj nastambi za samo dnevnu uporabu, od „ostatka“ grada. Ta barijera, zajedno s policajcem u civilu, kako smo svjedočili sredinom prosinca 2022. godine, također zaustavlja one koji bi neovlašteno, a nisu iregularizirani migranti, željeli kročiti u prostor skučen između ograde i Paromlina, s dva šatora, nekoliko parkiranih automobila, blatnjavim podom uokolo šatora i prijetećom ruševinom postrani.      

Humanitarna stanica kod Paromlina, Zagreb, decembar 2022 / januar 2023. Foto: Iva Pleše i Mojca Piškor.

Iako se, za razliku od fizičkih prepreka uz državne granice koje su medijski relativno dobro pokrivene, ali uglavnom ne i kompleksnije prikazane, o ogradama unutar teritorija, onima koje jesu a osobito onima koje nisu dio prostora službeno namijenjenih iregulariziranim migrantima, manje piše i govori, one su, kako se može naslutiti i iz ovdje navedenih primjera, itekako prisutne i djelotvorne. O njima također govori i lik dječaka iz Zamora materijala koji se na nekoj od migracijskih ruta po Evropi, nakon što je uspio prijeći ogradu oko detencijskog centra te na bodljikavoj žici ostavio deku s otisnutim inventarnim brojem, pokušava domoći neimenovanoga grada na sjeveru: Ograda. Svuda ograde; Još nikad nije vidio toliko ograda; Europa, to su koridori, nadvožnjaci, skladišta – a prije svega ograde (Šindelka 2019: 8; 10; 28). Mnoge od tih ograda, treba dodati, nisu postavljene specifično za ljude u pokretu, ali tek u iskustvu skrivenih iregulariziranih kretanja postaju stvarne prepreke, poput nadvožnjaka ili autoceste koju je potrebno skriveno i opasno prijeći kako bi se, primjerice, nastavio put šumom. U tom smislu – dakle zaprečivanja ili otežavanja kretanja nepoželjnima – ograde u unutrašnjosti teritorija ne razlikuju se od ograda i drugih prepreka na državnim i drugim vanjskim, evropskounijskim ili šengenskim granicama, postavljenima ili podignutima specifično za ljude u pokretu.

16. 1. 2023.

Literatura

Beznec, Barbara, Marc Speer i Marta Stojić Mitrović. 2016. Governing the Balkan Route. Macedonia, Serbia and the European Border Regime. Beograd: Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.

Grubiša, Iva. 2022. „From Prison to Refuge and Back: The Interplay of Imprisonment and Creating a Sense of Home in the Reception Center for Asylum Seekers“. Journal of Borderlands Studies.

Hameršak, Marijana i Iva Pleše. 2017. "Zimski prihvatno-tranzitni centar Republike Hrvatske. Etnografsko istraživanje u slavonskobrodskom kampu za izbjeglice". U Kamp, koridor, granica. Studije izbjeglištva u suvremenom hrvatskom kontekstu. Emina Bužinkić i Marijana Hameršak, ur. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Centar za mirovne studije  i Fakultet političkih znanosti – CEDIM, 101-132.

Perić, Ivana. 2020. „Ograda više, posao manje“. Radnička prava

Petrović, Duško. 2017. "Humanitarno izuzeće. Normalizacije suspenzije prava u kampu i koridoru". U Kamp, koridor, granica. Studije izbjeglištva u suvremenom hrvatskom kontekstu. Marijana Hameršak i Emina Bužinkić, ur. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku; Centar za mirovne studije; Fakultet političkih znanosti, Centar za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija, 41-58.

Šindelka, Marek. 2019. Zamor materijala. Zagreb: Ljevak. Prevela Sanja Milićević Armada.

Škokić, Tea i Renata Jambrešić Kirin. 2017. „Shopping centar nenormalne normalnosti. Etnografija distribucijskog šatora u izbjegličkom kampu u Slavonskom Brodu“. U Kamp, koridor, granica. Studije izbjeglištva u suvremenom hrvatskom kontekstu. Emina Bužinkić i Marijana Hameršak, ur. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Centar za mirovne studije  i Fakultet političkih znanosti – CEDIM, 81-100.

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.