Krimigracija
Pojam krimigracija kovanica je za fenomen konvergencije dvaju područja unutar američkog pravnog sustava – zakona o useljavanju (engl. immigration law) i kaznenog prava (engl. criminal justice) – u imigracijskim politikama. Juliet Stumpf (2006), koja je inovirala pojam, tumači ga kao dio teorije članstva (engl. membership theory) koja donositeljima odluka osigurava alat i daje opravdanje za isključivanje pojedinaca iz društva uskraćujući im građansko pravo glasa ili ostanak u SAD-u. Na nove useljenike, ali i na one koji već dugo borave u SAD-u te posjeduju vizu, zelenu kartu ili čekaju odluku o državljanstvu, primjenjuje se spoj useljeničkog i kaznenog zakona. Konkretno, za svaki njihov kazneni prijestup ili zloupotrebu javne pomoći koju primaju može im se izreći mjera iseljenja iz SAD-a. Sud može deportirati osobu i ako službenik za imigraciju procijeni da osoba predstavlja rizik za javnu ili nacionalnu sigurnost. To je, od početka 2000-ih kada se intenzivira krimigracijski pristup, rezultiralo velikim brojem deportacija, odbijenih ili oduzetih radnih i studentskih viza te pritvorenih ljudi u detencijskim centrima. Prema podacima Ministarstva domovinske sigurnosti u 2020. godini iz SAD-a je protjerano 185 884 ljudi, a 122 233 ih je sprovedeno u detenciju. César Cuauhtémoc García Hernández smatra da je riječ o nastavku razvrstavanja poželjnih pridošlica od nepoželjnih te rasnom profiliranju, ali za razliku od ranije otvorene ksenofobije i rasizma danas se koriste naizgled neutralna retorika i zakoni koji kažnjavaju kriminalne aktivnosti (2013: 1457). Međutim, upravljanje migracijama i profiliranje (rasno) poželjnih i nepoželjnih izbjeglica pomoću kaznenopravnog sustava i kontrole kriminala nije osobitost SAD-a. Istraživači i istraživačice migracijskih kretanja posljednje desetljeće bilježe sve veći broj kaznenih i upravnih postupaka protiv migranata te ljudi ili organizacija koje im pomažu i u zemljama Europske unije te taj fenomen nazivaju kriminalizacija migracija, odnosno kriminalizacija solidarnosti kad je riječ o pomagačima (npr. Bhatia 2021; Kogovšek Šalamon 2017; Palidda 2011; Provera 2015, van der Woude et al. 2017; Zorn 2014, 2021). Penalizacija u vidu zatvorskih kazni, smještaja u detencijske centre, financijskih terećenja ili deportacija u pojedinim se zemljama EU može dodijeliti za iregularan ulazak u državu i boravak u njoj, za pomoć pri iregularnom ulasku i boravku, za zapošljavanje iregularnog migranta, iznajmljivanje smještaja iregularnom migrantu, za neprijavljivanje iregularnih migranata (v. Provera 2015: 38-43). Pojedini oblici krimigracijske prakse se eksternalizacijom granične kontrole šire i na zemlje izvan EU pa će i države duž balkanske rute koje nisu članice EU u pojedinim segmentima svojih imigracijskih zakona pribjegavati primjeni kaznenog zakona i zatvorskih kazni (Kogovšek Šalamon 2019).
10. 4. 2022.
Literatura
Hernández, César Cuahtémoc García. 2014. "Creating Crimmigration". BYU Law Review 2013 (2013-2014)/6: 1457-1516.
Kogovšek Šalamon, Neža. 2017. "Mass Migration, Crimmigration and Defiance. The Case of the Humanitarian Corridor". Southeastern Europe 41: 251–275.
Kogovšek Šalamon, Neža. 2019. "The Role of the Conditionality of EU Membership in Migrant Criminalization in the Western Balkans". Dve domovini 49: 69-86.
Palidda, Salvatore. 2011. "A Review of the Principal European Countries". U Racial Criminalization of Migrants in 21st Century. Salvatore Palidda, ur. Farnham: Ashgate, 23-30.
Provera, Mark. 2015. The Criminalisation of Irregular Migration in the European Union. CEPS Liberty and Security in Europe 80/2015.
Stumpf, Juliet 2006. "The Crimmigration Crisis. Immigrants, Crime, and Sovereign Power". American University Law Review 56/2: 367-419.
van der Woude, Maartje, Vanessa Barker, Joanne van der Leun. 2017. „Crimmigration in Europe". European Journal of Criminology 14/1: 3-6.
Zorn, Jelka. 2014. "‘No Border, No Nation, Stop Deportation’. Protest against Immigration Control as Empowerment". Critical and Radical Social Work 2/2: 175–192.
Zorn, Jelka. 2021. "Nasilne meje, varnostnizacija in kriminalizacija solidarnosti"“. Socialno delo 60/2: 167-180.