Kontrakoridor

S uvođenjem profilacije izbjeglica duž balkanskog koridora u studenom 2015. godine, uspostavlja se i povratni smjer kretanja koji se još naziva i kontrakoridorom (Hameršak i Pleše 2017). Kontrakoridorom su se unatrag, prema istoku, kretali oni kojima nije bio dozvoljen nastavak puta koridorom prema zapadu, odnosno oni koje su policije duž koridora vraćale u prethodnu zemlju. Austrijska je policija vraćala u Sloveniju, slovenska u Hrvatsku, a hrvatska u Srbiju, uspostavljajući obrazac pušbekova koji će nakon zatvaranja koridora u masovnom obliku postati svakodnevica na granicama o kojima je riječ. Aktivan do potpunog zatvaranja granica za izbjeglice u ožujku 2016.  godine, ovaj je povratni smjer  kretanja bio obilježen stalnom improvizacijom i promjenama putanja te se samo jednim dijelom, a ponekad ni toliko, preklapao s putanjom koridora prema zapadu.

Kako to pokazuju izvještaji iz tog razdoblja, izbjeglice se vraćalo prethodnoj državi tranzita na različite načine, potajno, više ili manje (ne)formalizirano, grupno ili pojedinačno. Ponekad su se pokretali postupci readmisije, a ponekad su se grupe ljudi samo ostavljale na graničnim prijelazima ili uz graničnu crtu otkud ih se i uz fizičko nasilje protjerivalo u prethodnu državu na putanji koridora. Ljude vraćene na granicu između Slovenije i Hrvatske hrvatska je policija tako ponekad vodila do zagrebačkog željezničkog kolodvora, ponekad do Prihvatilišta za tražitelje azila u Zagrebu, a ponekad do kampa u Slavonskom Brodu ili do Srbije. Ponekad ih je zajedno s drugim izbjeglicama, nakon nove registracije i „popravka“ identiteta, ponovno upućivala koridorom prema zapadu (usp. Hameršak i Pleše 2017: 27).

Dok je koridor još bio aktivan, zapadnoeuropske države, prije svega Njemačka, Austrija i Švicarska, uspostavljaju i drugi masovni oblik kretanja unatrag koji je ubrzo nazvan obrnuta balkanska ruta, a kojim su stotine izbjeglica, koji su do tih zemalja došli koridorom,  deportirani u Hrvatsku temeljem Dublinske uredbe mjesecima, ponekad i godinama nakon  zatvaranja koridora.

10. 4. 2022.

Literatura

Hameršak, Marijana and Iva Pleše. 2017. "Confined in Movement. The Croatian Section of the Balkan Corridor". In Formation and Disintegration of the Balkan Refugee Corridor. Camps, Routes and Borders in Croatian ContextEmina Bužinkić and Marijana Hameršak, eds. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Centar za mirovne studije and Fakultet političkih znanosti – CEDIM,  9-41. 

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.