Kapciozno isključujuća pitanja

Selekcija i isključivanje iz balkanskog koridora, odnosno profilacija u koridoru koja se isprva nominalno provodila prema zemlji porijekla, vrlo brzo je obuhvatila i druge naizgled fiksne i objektivne, a ustvari provizorne kriterije kao što su regija porijekla, izbjeglički itinerar i dr. U tom sustavu ad hoc "provjera" koji je bio primarno usmjeren na redukciju broja ljudi u koridoru, važno su mjesto -  uz rasno profiliranje i brzinska, improvizirana jezična i kulturološka selekcijska testiranja - imala obmanjujuća, kapciozna pitanja o uvjetima i razlozima dolaska u Europu kojima su se policije zemalja duž koridora koristile osobito u posljednjim mjesecima koridora. Tako je, primjerice, u siječnju 2016. godine u odgovoru na pitanja slovenske policije o razlozima odlaska iz matične zemlje (koja je morala biti Sirija, Irak ili Afganistan, v. SIA) i očekivanjima od zemlje primateljice (koja je, kako je glasio dogovor među državama duž koridora, morala biti Austrija ili Njemačka), trebalo navesti isključivo bijeg od rata i traženje međunarodne zaštite, dok je na  pitanja koja su slijedila, a to su pitanja o planovima za spajanje s drugim članovima obitelji, nastavak studija ili zasnivanje radnog odnosa trebalo odgovoriti isključivo odrično. U protivnom su se i odgovori vezani uz rat i destinaciju ocjenjivali kao nerelevantni ili neistiniti, odnosno, slijedilo je isključivanje iz koridora.  Dvadesetdvogodišnja Eman iz Sirije sljedećim je riječima opisala prevoditelja i ispitivanje u kampu u Dobovi u veljači 2016. godine nakon kojeg je vraćena (v. pušbek) u Hrvatsku:

"Također je htio znati razlog zašto idem u Njemačku, osim rata u Siriji. Ja sam mu odgovorila da moj suprug tamo posjeduje boravišnu dozvolu. Tada nas je podijelio u dvije skupine: jedna je išla dalje, a druga je vraćena u Slavonski Brod. Ja sam bila u drugoj skupini."

Tako postavljena pitanja su, poput kapcioznih pitanja koja hrvatsko pravo izričito zabranjuje, imala za cilj "zbuniti ispitanika“ i dovesti u pitanje njegovu vjerodostojnost (Pravni leksikon 2007). S obzirom da se njihova kapcioznost temeljila na tome da su se prakse i odgovori koji  inače nisu međusobno isključujući (traženje međunarodne zaštite i spajanje obitelji, nastavak školovanja, zapošljavanje i sl.) definirali kao isključujući, o njima se preciznije može  govoriti kao o kapciozno isključujućim pitanjima.

Literatura

Pezo, Vladimir gl. ur. 2007. Pravni leksikon. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža.

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.