Agresivni humanizam

Krajem 2019. godine, nedugo nakon što je Europska komisija dala zeleno svjetlo Hrvatskoj za ulazak u Schengenski prostor, Inicijativa Dobrodošli! postavila je uz prometnicu u  dalmatinskom mjestu Cista Provo dva jumbo plakata s fotografijom teško ozlijeđenog mlađeg muškarca: lica uhvaćenog u bolnom grču, bez gornjih zuba, koji je oči pokrio rukom zamotanom u zakrvavljeni zavoj. Plakati su postavljeni nedaleko od granice s Bosnom i Hercegovinom, na mjestu rezerviranom za umjetničke intervencije u javnom prostoru u formatu jumbo plakata. Uz cestu su bili izloženi nekoliko tjedana, a putem agencijskih vijesti imali su donekle i nacionalni medijski odjek, odnosno širu vidljivost,  koja međutim nije inicirala javne reakcije i rasprave.

 Croatia full of torture. Cista Provo, Hrvatska, listopad 2019. Foto: Boris Šitum

Preuzimajući turistički slogan "Welcome to Croatia" i parafrazirajući slogan „Croatia full of life“ u "Croatia full of torture", plakati su izravno konfrontirali službene državne i promidžbene diskurse s pušbekovima koji se rutinski, u tajnosti provode na državnim granicama. Drugim riječima, (anti)sloganima ispisanim preko izobličenog muškog lica, upućivali su na jaz između otvorenosti hrvatskih granica kao granica  europske turističke destinacije i njihove zatvorenosti kao vanjskih granica EU.  U skladu s time, a kako se ističe u izjavi upućenoj javnosti, ovim se jumbo plakatima željelo poručiti „da je istina izbjeglica i migranata koji su svakodnevno izloženi policijskoj represiji snažnija i glasnija od pendreka, rotirki i ćelija“ i da „ljudi koji svakodnevno trpe udarce, uvrede i psovke, koji poznaju bol, glad i strah, govore vjerodostojnije o našoj zemlji od izlizanih turističkih slogana“.

Osim nasilja na granicama, prosvjedni jumbo plakati kritički su adresirali i dominantne viktimizacijske politike reprezentacije stradanja na granicama, postavljajući u svoje reprezentacijsko središte mladog ozlijeđenog muškarca čija fotografija gledatelje ne poziva na identifikaciju, niti  automatski aktivira empatiju. Zbog svoje političnosti i nekonformističke radikalne kritike nasilnosti europskog režima kontrole migracija ovi se plakati mogu označiti i kao oblik agresivnog humanizma u smislu provokativnih, radikalno kritičkih umjetničkih i aktivističkih intervencija protiv represivnih politika i praksi, koje nastoje izazvati snažne reakcije javnosti (usp. von Bieberstein i Evrem 2016).

Pojam agresivni humanizam koji se tijekom 20. stoljeća u različitim značenjima sporadično javljao u filozofskoj, književnokritičkoj i srodnoj  literaturi, u našem stoljeću dobiva svoje preciznije značenje kada ga uz migracije vezuje Zentrum für Politische Schönheit (Centar za političku ljepotu), njemačka umjetničko-aktivistička grupa koja okuplja umjetnike, intelektualce, znanstvenike i dr. U tekstu, koji bi se mogao odrediti i kao manifest agresivnog humanizma, Centar za političku ljepotu polazeći od primjera progona Židova u Drugom svjetskom ratu i rata u Bosni i Hercegovini zastupa tezu da širenje informacija o stradanjima i zločinima samo po sebi  ne može zaustaviti zločine, ni pokrenuti uspješan otpor. „U konačnici ni informacija, ni slika nisu mogli zaustaviti užase genocida“, ističe se u tekstu. Kritičan prema suvremenoj aktivističkoj sceni u Njemačkoj i općenitoj impotentnosti aktivističkih intervencija u demokratskim društvima, Centar za političku ljepotu zalaže se za  politiku i poetiku agresivnog humanizma  koji raskida s dobrohotnošću i nekonfliktnošću humanizma i koji u središte političkog, aktivističkog i umjetničkog djelovanja postavlja čovjeka. Kroz radikalnokritičke umjetničke prakse koje su usmjerene na djelovanje (nj. Aktionkunst, engl. action-based art) Centar za političku ljepotu teži vratiti na političku i javnu scenu strast i snagu političkih aktivista prošlih generacija. Poseban odjek imala je njihova kontroverzna multilokacijska akcija Die Toten kommen (Mrtvi dolaze, 2015) koja je nastala kao reakcija na nezainteresiranost suvremenih zapadnih  društva za  prizore i informacije  o nasilju i smrtima na granicama.

Neke kontramemorijalizacijske prakse i akcije žalobnog aktivizma na balkanskoj ruti u većoj ili manjoj mjeri korespondiraju s agresivnim humanizmom. Akcije imenovanja Trga Madine Hussiny u Zagrebu koje su se provodila u sjećanje na šestogodišnju afganistansku djevojčicu koja je poginula tijekom pušbeka iz Hrvatske u Srbiju te spomen platno za umrle na hrvatskim granicama Prijelaz / The Passage ujedno su iskazi žalovanja i prosvjeda protiv pušbekova i nasilja na hrvatskim granicama.

 

Literatura

von Bieberstein, Alice i Erdem Evrem. 2016. "From Aggressive Humanism to Improper Mourning. Burying the Victims of Europe's Border Regime in Berlin". Social Research. An International Quarterly of the Social Sciences 83/2:453-479.

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.