Kontramemorijalizacija
Kontramemorijalizacijom se nazivaju procesi memorijalizacije stradanja koja se u dominantnom političkom okviru ne prepoznaju kao vrijedna pamćenja. To su stradanja koja su, štoviše, proizvod tog okvira. Maurice Stierl (2016) pojam kontramemorijalizacije uvodi u kontekstu rasprave o oblicima žalobnog aktivizma, žalovanja i prosvjedovanja protiv ljudskih žrtava kontrole granica. Polazeći od analize nekoliko recentnih europskih aktivističkih komemoracija smrti na granicama, s jedne strane, te teorijskih razmatranja o političkom potencijalu kontrahegemonijskih komemorativnih praksi, s druge, Stierl kontramemorijalizaciju vidi kao oblik „povezivanja žalovanja za pojedinačnim i kolektivnim gubicima s radikalnom kritikom EUropskog graničnog režima“ (2016: 184). Primjerice, spomen portreti objavljeni na Memorijalnoj stranici Transbalkanske solidarnosti podignuti su "u čast svih pokojnika, žena, muškaraca i djece koji su umrli tijekom boravka, naseljavanja ili migracije u Europu kopnom i morem", a kao poziv na "pravdu za svaki izgubljeni i oduzeti život, za svako utapanje, za svako pritvaranje i logorsko zatočeništvo, za svaki ispaljeni metak, za svaki pushback, mučenje, premlaćivanje i izgladnjivanje koji su doveli do još jedne smrti!" U fokusu je žalovanje za žrtvama nepriznatog zločina ugrađenog u društveni poredak, a koje može imati formu agresivnog humanizma.
Kontramemorijali, u analogiji s pojmom memorijala (Young 2006), obuhvaćaju divergentne spomen-prakse, od digitalnih memorijala, preko akcija u javnom prostoru do materijalnih objekata, spomenika, odnosno, ostanemo li na jugoistočnim granicama EU, od spomenute Memorijalne stranice, preko akcija kojima se u Zagrebu u prosincu obilježava dan pogibije Madine Hussiny, do spomen-platna Prijelaz / The Passage.
15. 4. 2022.
Literatura
Stierl, Maurice. 2016. “Contestations in Death. The Role of Grief in Migration Struggles”. Citizenship Studies 20/2: 173-191.
Young, James. 2006. "Tekstura sjećanja". U Kultura pamćenja i historija, uredile Maja Brkljačić i Sandra Plenda. Zagreb: Golden Marketing, Tehnička knjiga, 197-216.
Galerija
