Morska grobnica
Aktivisti (npr. No Border Spain) i istraživači (npr. Koshravi 2007) od početka ovog milenija o Sredozemnom moru govore kao o groblju ili grobnici za izbjeglice i druge migrante. Na površini Sredozemnog mora plutaju brodovi s ljudima u bijegu, brodovi ostavljeni da umru, kako glasi naziv znamenite rekonstrukcije jednog slučaja napuštenog broda (Forensic Oceanography Left to Die Boat), dok u njegovim dubinama počivaju nebrojeni mrtvi. Iako mediji često iznose sumarne brojeve umrlih na Sredozemlju, točni podaci o umrlima na granicama, pa tako i na Sredozemlju ne postoje. Mnogi umrli za koje se ne zna, ali i toliki nestali dovode u pitanje „sliku Sredozemlja kao ‘bistrog mora’, naglašavajući njegovu nejednaku vidljivost i zasjenjene dijelove“ (Tazzioli 2015: 5).
Za putnike koji se zbog aktualnog režima kontrole granica (sustava viza, kazni za prijevoznike i dr.) ne mogu koristiti redovnim zračnim, morskim ili kopnenim putevima, Sredozemno more su vrata Europe, ali i morska grobnica na putu prema Europi. Dok kupuju pojaseve za spašavanje u turskim obalnim gradovima, oni se „istodobno spremaju za bijeg, ali i za smrt“, kako je to formulirao Harith Salman (2019: 8) koji je i sam bio prisiljen na prelazak Egejskog mora nakon što mu je prvo na aerodromu u Zagrebu, a zatim u Bukureštu odbijen ulazak u EU. Zbog uskraćivanja i kriminalizacije pomoći na moru, onemogućivanja pristanka u lukama, pušbekova, detencija i drugih tehnika odvraćanja i kontrole migracija, kao i neadekvatnih plovila i uvjeta na plovilima koja se koriste za iregularizirane prelaske, Sredozemno more je već desetljećima mjesto nezapamćenog „mirnodopskog zločina“ (Albahari 2015), odnosno naoružani krajolik u kojem prelazak morske udaljenosti od nekoliko kilometara, pod povoljnim vremenskim uvjetima, pa i u blizini drugih plovila može biti smrtonosan.
Smrti na Sredozemlju i Sredozemlje kao morska grobnica tema su suvremene umjetničke proizvodnje, od kazališta i, recimo, predstave Line Prosa Lampedusa Beach (prijevod na hrvatski Iva Grgić Maroević, režija Senka Bulić, gluma Nina Violić, Kazalište Hotel Bulić) do dječje književnosti i grafičkog romana Zenobija pisca Mortena Dürra i ilustratora Larsa Hornemana, promptno prevedenog i na hrvatski jezik.
5. 5. 2022.
Literatura
Albahari, Maurizio. 2015. Crimes of Peace. Mediterranean Migrations at the World’s Deadliest Border. Philadelphia: University of Pennsylvania Press.
Khosravi, Shahram. 2007. "The ‘Illegal’ Traveller. An Auto-ethnography of Borders". Social Anthropology / Anthropologie Sociale 15/3: 321-334.
Salman, Harith. 2019. Unknown Reality. The True Story in Europe. s. l.: vlastito izdanje.
Tazzioli, Martina. 2015. "The Politics of Counting and the Scene of Rescue. Border Deaths in the Mediterranean". Radical Philosophy 192.