Humanitarno izuzeće
Humanitarno izuzeće je djelomična ili potpuna suspenzija prava, ili stanje pravne nesigurnosti do kojeg dolazi stvaranjem posebnog humanitarnog prostora, izvan, na granicama ili unutar zakonom reguliranog teritorija, primjenom humanitarne moći. U suvremenom kontekstu ono je, kako za humanitarno izvanredno stanje pokazuju Didier Fassin i Paula Velasquez (2005), pravilo te je dio legitimnih, državnih politika, kojima se za određeno duže vrijeme i na određenom prostoru suspendira državni pravni poredak, ili ga se čini ambivalentnim. Humanitarno izuzeće može nastati i primjenom sigurnosno-humanitarnih politika kojima se pokušavaju kontrolirati iregularizirane migracije. Kao takvo bilo je djelatno na teritorijima nekoliko država kojima je prolazio ad hoc organiziran i međudržavno reguliran balkanski izbjeglički koridor 2015. i 2016. godine (Petrović 2017). Humanitarno izuzeće na balkanskom koridoru ogledalo se, između ostaloga, u činjenici da njegovo formiranje i svrha – tranzit i detencija migranata – nije imalo uporište u zakonodavstvu Europske unije, niti u nacionalnim zakonodavstvima (v. npr. Kogovšek Šalamon 2016).
3. 5. 2022.
Literatura
Fassin, Didier and Vasquez, Paula. 2005. "Humanitarian Exception as the Rule. The Political Theology of the 1999 Tragedia in Venezuela". American Ethnologist 32/3: 389-405.
Kogovšek Šalamon, Neža. 2016. „Legal Implication’s of ‘Humanitarian Corridor’“. U Razor-Wired. Reflections on Migration Movements through Slovenia in 2015. Neža Kogovšek Šalamon i Veronika Bajt, ur. Ljubljana: Peace Institute, 39–49.
Petrović, Duško. 2017. "Humanitarno izuzeće. Normalizacije suspenzije prava u kampu i koridoru". U Kamp, koridor, granica. Studije izbjeglištva u suvremenom hrvatskom kontekstu. Marijana Hameršak i Emina Bužinkić, ur. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Centar za mirovne studije, Fakultet političkih znanosti – Centar za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija, 41-58.