Povratak PDF

Humanitarna moć

Naslanjajući se na Foucaultovu tezu da moderna politička moć „drugom jamči očuvanje postojanja“ te vodi rat u ime života (Foucault 2013: 121), mnogi autori humanitarizam tumače kao istodobno skrban i autoritativan, raspolovljen na dva, naoko, suprotstavljena cilja – nadzor i brigu (v. npr. Andersson 2014; Fassin 2005). Takva sigurnosno-humanitarna logika proizlazi iz humanitarne moći, a prisutna je u mnogim današnjim politikama izbjeglištva. Humanitarna moć, kako se to moglo pratiti i na primjeru balkanskog izbjegličkog koridora, koristi specifičnu tehnologiju upravljanja koja s jedne strane skrbi za primarne potrebe migranata i izbjeglica, osjetljiva je na tjelesne patnje, nedostatak hrane, vode, hladnoću, bolest i tjelesne nedostatke, potrebe obitelji i djece. S druge strane, osigurava i nadzire kretanje ljudi, nadzire sigurnost prostora vezano za kretanja i zadržavanja, osjetljiva je na rizike, provale nasilja, nepredviđene događaje, snima, kategorizira, zatvara, zadržava, dokumentira i pobrojava (Petrović 2017: 48-49). U tom i takvom upravljanju ne sudjeluju samo vladajući, već i razne nacionalne i lokalne humanitarne organizacije, društvene skupine, pa i pojedinci. Ono se nerijetko, kako također pokazuje primjer balkanskog izbjegličkog koridora 2015./2016., odvija onkraj zakona ili teritorija država te omogućuje kapilarno širenje moći na sve uključene u humanitarnom prostoru.

5. 5. 2022.

Literatura

Andersson, Ruben. 2014. Illegality, Inc. Clandenstine Migration and the Buissnes of Bordering of Europe. Oakland: University of California Press.

Fassin, Didier. 2005. “Compassion and Repression. The Moral Economy of Immigration Policies in France.” Cultural Anthropology 20/3: 362–87.

Foucault, Michel. 2013. Povijest seksualnosti 1. Volja za znanjem. Zagreb: Domino. Preveo Zlatko Wurzberg.

Petrović, Duško. 2017. "Humanitarno izuzeće. Normalizacije suspenzije prava u kampu i koridoru". U Kamp, koridor, granica. Studije izbjeglištva u suvremenom hrvatskom kontekstu. Marijana Hameršak i Emina Bužinkić, ur. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Centar za mirovne studije, Fakultet političkih znanosti – Centar za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija, 41-58.

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.